Deca sa posebnim potrebama-darovita deca
SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
Tomislav Farkaš
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA – DAROVITA DJECA
(seminarski rad)
Kolegij: Pedagogija djece s teškoćama u razvoju
Mentorica: izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović
Osijek, siječanj 2016. godine
Sažetak:
U seminarskom radu prikazan je fenomen darovitosti. Seminarski rad daje različite definicije
darovitosti i uvodi čitatelja u problematiku koja se veže uz pojam darovitost. Nadalje, dane su
karakteristike darovite djece i opisani su neki od obrazaca ponašanja darovite djece u
određenim situacijama. Seminarski rad ukratko se bavi i problematikom prepoznavanja
darovitosti kod djeteta, a opisani su i najčešći mitovi koji se vežu uz darovitost. Velika
pozornost posvećena je pogrešnim i dvojnim dijagnozama darovite djece (prvenstveno
ADHD) te samome radu s darovitom djecom. Misao vodilja seminarskog rada jest da
darovitu djecu treba gledati kao buduće pokretače društva, a da posebno treba obratiti
pozornost na rano prepoznavanje darovite djece te sustavan i kvalitetan rad s njima.
Potrebno je osmisliti program rada s darovitim učenicima kako bi darovitoj djeci bio
omogućen potpuni razvoj i kako bi njihove potrebe bile primjereno zadovoljene.
Ključne riječi:
darovitost, darovita djeca, djeca s posebnim potrebama.

UVOD – ŠTO JE DAROVITOST?
Definicija o darovitosti ima mnogo i nije moguće sasvim precizno definirati darovitost
samo jednom rečenicom, zato što darovitost obuhvaća različite kriterije i obilježja, kao što su
intelekt, kreativnost, visoko razvijene specifične sposobnosti, prijevremena razvijenost, žar za
savladavanjem, visoko razvijeni interesi, i sl. (Adžić, 2011). „Najstarije i najrasprostranjenije
shvaćanje darovitosti proizlazi iz psihometrijske definicije inteligencije“ (Adžić, 2011, 172),
ali znamo da to nije točno. Jedna od definicija darovitosti kojoj se možemo prikloniti je:
„Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da dosljedno postiže izrazito iznad
prosječan uradak u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi“ (Cvetković-Lay, Sekulić
Majurec, 1998, 15). Razlikujemo jednodimenzionalne i višedimenzionalne definicije
darovitosti. Jednodimenzionalne definicije darovitosti temelje se na intelektualnim
sposobnostima koje su mjerene testovima inteligencije, dok se višedimenzionalne definicije
temelje na intelektualnim sposobnostima uz uvažavanje drugih osobnih sposobnosti
(Mijatović i sur., 1999).
Cvetković-Lay i Sekulić Majurec (1998) kažu da dijete treba imati potencijal kako bi
se darovitost mogla iskazati kao izrazito postignuće u aktivnostima kojima se dijete bavi. Taj
potencijal omogućuje djetetovim sposobnostima da se razviju do tog stupnja, a tu se
mogućnost naziva potencijalnom darovitošću. Tako potencijalna darovitost može postati
produktivnom darovitošću. Produktivnu darovitost
uvjetuju sljedeće skupine osobina: (1)
Iznad prosječno razvijene sposobnosti, (2) Osobine ličnosti (naročito motivacija za rad) i (3)
Kreativnost (Cvetković-Lay, Sekulić Majurec, 1998). Većina istraživanja pokazala je da
darovitost nije nasljedna, već da ju je potrebno razvijati (Winner, 2005). Stoga je moguća i
situacija, kada je riječ o potencijalnoj i produktivnoj darovitosti, da će dijete pokazivati neke
znakove darovitosti u ranom djetinjstvu, ali da i neće ostati darovito u kasnijim godinama
života (Crljen, Polić, 2006).
Jedan od velikih problema kojeg navodi Vranjković (2010) jest da darovitost u
današnjem društvu nije jasno definirana pa se stoga darovitost često mjeri ocjenama u školi,
dok djeca sama ne znaju kritički procijeniti i ocijeniti svoje sposobnosti. Također, darovitost
nije jedan entitet, već dimenzionalan spektar (Webb i sur., 2010). Darovitost uistinu jest
složen pojam i fenomen, ali ga zato karakteristike darovitih osoba mogu dobro pobliže opisati.
Postavke iznijeli Renzulli i Reis.
KARAKTERISTIKE DAROVITE DJECE
Wellisch i Brown (2013) tvrde da se kod darovite djece može lako zamijetiti sljedećih
deset karakteristika
: izražena motivacija, pojačani interesi za određene neobične stvari,
izražene komunikacijske sposobnosti, sposobnost za efikasno rješavanje problema,
izvanredno pamćenje, znatiželja, moć brzog shvaćanja, razvijeno logičko razmišljanje,
domišljatost/kreativnost te razvijen smisao za humor.
Darovita djeca postižu iznimne rezultate u bilo kojem od sljedećih područja: (1) Opća
intelektualna sposobnost, (2) Akademske sposobnosti, (3) Kreativno i produktivno mišljenje,
(4) Sposobnost upravljanja, (5) Umjetničke sposobnosti i (6) Psihomotoričke sposobnosti
(Mijatović i sur., 1999).
Značajke darovite djece se najčešće mogu vidjeti u procesu obrazovanja. Vranjković (2010)
navodi sljedeće osobine darovitih: (1) Izvanredne vještine rješavanja problema, (2) Kvaliteta i
kvantiteta vokabulara, (3) Razumijevanje apstraktnih ideja već u ranoj dobi, (4) Brzo učenje i
pamćenje, (5) Shvaćanje složenih matematičkih koncepata, (6) Dugo zadržavanje pažnje, (7)
Sposobnost usmjeravanja vlastitog stjecanja znanja, (8) Kreativnost na umjetničkom području
i (9) Fleksibilnost u razmišljanju i rješavanju problema s više gledišta. Prethodno navedene
značajke jasno objašnjavaju zašto su darovita djeca često perfekcionisti i zbog čega
konstantno pomiču granice svojih mogućnosti na višu razinu (Vranjković, 2010). Winner
(2005) darovitu djecu opisuje sljedećim obilježjima: (1) Prijevremena razvijenost, (2)
Inzistiranje da sviraju po svom i (3) Žar za savladavanjem.
Sljedeći citat možda ponajbolje opisuje darovitu djecu na najjednostavniji mogući način:
„Darovita su djeca vrlo maštovita i kreativna te umno sazrijevaju brže od svojih vršnjaka.
Puno više čitaju i pokazuju velik interes za specifična područja. Postavljaju puno pitanja,
logički brže zaključuju, mogu analizirati, sintetizirati i stvarati samo sebi znane putove
rješavanja složenih zadataka, a posjeduju i druge umjetničke, jezične, glumačke sposobnosti.
Često razvijaju osjećaj za duhovno i prepoznaju taj osjećaj kod drugih“ (Adžić, 2011, 173).
Kada je riječ o motivaciji, prepoznajemo tri zajedničke karakteristike kod darovite
djece: (1) Rano iskazivanje specifičnih interesa, (2) Iskazivanje velike usmjerenosti cilju i (3)
Iskazivanje velike radne energije (Cvetković-Lay, Sekulić Majurec, 1998).
Moguće je da će jedno darovito dijete imati svih deset karakteristika, dok će drugo, primjerice, imati samo pet
ili šest karakteristika.
Želiš da pročitaš svih 15 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti