VISOKA ŠKOLA „CEPS 

  

Studijski smjer: Cestovni

 
 
 
 
 
 

 
 

 
 

PRIMJER ZAVRŠNOG RADA (KORISTITI

TEHNIČKOG IZGLEDA RADA KANDIDATA S OVIM RPIMJEROM)

 
 
 
 
 
 
 

 

 

 

 

 

 

VISOKA ŠKOLA „CEPS - CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK

 

Studijski program: Promet 

Studijski smjer: Cestovni proemt 

IME I PREZIME 

ZAVRŠNI RAD 

PRIMJER ZAVRŠNOG RADA (KORISTITI SAMO U TEHNIČKE SVRHE I USPOREDBU 

TEHNIČKOG IZGLEDA RADA KANDIDATA S OVIM RPIMJEROM)

Kiseljak, 2013. godine

CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK 

SAMO U TEHNIČKE SVRHE I USPOREDBU 

TEHNIČKOG IZGLEDA RADA KANDIDATA S OVIM RPIMJEROM) 

VISOKA ŠKOLA „CEPS 

Studijski smjer: Cestovni

 
                                                   
 
    
 
 
 
 
 

 
 
 
 
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Mentor:                                                                                             
 
______________________   

 

 

 

VISOKA ŠKOLA „CEPS - CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK

 

 

Studijski program: Promet 

 

Studijski smjer: Cestovni promet 

ZAVRŠNI RAD 

NAZIV RADA 

Mentor:                                                                                                                         

 

 

 

 

 

 

______________________

POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK 

                                   Student: 

______________________ 

background image

Završni rad  

 

Primjer kako treba izgledati 

 

 2 

 

4.5.1. DB Schenker Bosna i Hercegovina

 .................................................................................... 

45

 

4.5.2. BIHTEAM – Rail Cargo Austria Group

 ............................................................................. 

47

 

6.  ZAKLJUČAK

 .............................................................................................................................................. 

48

 

LITERATURA

 ................................................................................................................................................. 

50

 

POPIS SLIKA

 .................................................................................................................................................. 

51

 

POPIS TABELA

 ............................................................................................................................................. 

52

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Završni rad  

 

Primjer kako treba izgledati 

 

 3 

 

1. UVOD 

 
 
 

Pojam logistike se vezuje za vojne nauke i vojnu primjenu, pa je i prva definicija 

logistike imala taj smisao: 

logistics – vojno, služba pozadine, nauka o pozadinskoj službi

 

(transport  i pozadinsko  obezbjeđenje).

  Termin 

logistika

  je  u  pisanim  dokumentima  prvi 

put pomenuo 

Lav VI Mudri

 i to u vojnom smislu, obuhvaćajući njime sve djelatnosti oko 

priprema  ratnih  pohoda.  Prije  više  od  150  godina,  francuski  general 

Baron  Antoine 

Jomini

  je  definirao  logistiku  kao: 

aktivnosti  čiji  je  zadatak  dopremiti  vojne  jedinice  i 

opremu na mjesto konflikta.

 Pored prethodnog tumačenja, ima tvrdnji da izraz “logistika” 

potječe  od  grčke  riječi 

logistikos

,  što  znači 

biti  vješt  u  računanju,  vođenju  rata,  u 

snabdijevanju  vojske  i  vojnih  formacija  na  terenu

.  Logistika  je  upravljanje  svim 

aktivnostima  koje  doprinose  cirkulaciji  proizvoda  i  koordinaciji  logističke  ponude  i 
logističke  potražnje.  Bez  sustava  logističkih  tehnologija  ne  bi  mogao  optimalno 
funkcionirati sustav međunarodne razmjene i sustav međunarodnog prometa.  
 
 

Promjene  koje  su  u  novije  vrijeme  uočljive  u  transportnoj  logistici  i upravljanju 

lancem opskrbe, uzrokovane su dubokim promjenama u poslovanju u novoj  ekonomiji. 
Osnovni  pokretači  tih  promjena  predstavljaju  tehničko  tehnološki  progres  te  razvoj 
informacijske  i  komunikacijske  tehnologije  koji  su  ujedno  i  pokretači  globalizacije 
svjetskih  tržišta.  Globalno  poslovanje  pruža  mogućnost  izbora  lokacije  poslovanja  i 
smještanja proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi. Na taj 
način  trend  eksternalizacije  ili  outsourcinga  ukupne  svoje  proizvodnje  ili  pojedinih 
dijelova  lanca  stvaranja  vrijednosti  suvremenih  poduzeća  bilježi  strahoviti  porast.  U 
takvom  okruženju  i  transportno  tržište  obilježavaju  značajne  promjene.  Povijesno 
obilježeno razvojem različitih oblika transporta, od pomorskog, željezničkog, cestovnog, 
pa  sve  do  zračnog,  suvremeno  transportno  tržište  danas  obilježava  potražnja  za 
drastičnim  skraćenjem  raspona  vremena  dostave,  stoga  se  mijenja  i  struktura  svjetske 
transportne  industrije.  Dolazi  do  spajanja  različitih  kompanija,  dojučerašnjih 
konkurenata  sa  ciljem  formiranja  dobavljača  integriranih  transportnih  usluga.  Novi 
modeli  proizvodnje,  poput  virtualne  organizacije  te  J

ust  in  time

  sustava,  također 

značajno utječu na promjenu u potražnji za transportnim uslugama.  
 
 

Porast upotrebe Interneta i informacijske tehnologije također ima veliki utjecaj u 

preoblikovanju  transportnog  tržišta.  Informacijska  tehnologija  drastično  snižava 
transakcijske  troškove,  tj.  troškove  kupovine  i  prodaje  robe  i  usluga.  Informacijska 
tehnologija omogućuje transparentnost tržišta.  Promjene u transportnoj logistici imaju i 
značajne  učinke  na  okoliš.  Povećanje  tržišnog  udjela  energetski  najintenzivnijih  oblika 
transporta  (cestovnog  i  zračnog)  te  relativno  smanjenje  drugih  oblika  (pomorskog  i 
željezničkog) potaknulo je zabrinutost glede onečišćenja okoliša. Analize koje se baziraju 
i fokusiraju samo na kilometraži i tonaži prevezenog tereta i koje proučavaju posljedice 
raznih  oblika  transporta  na  okoliš,  zanemaruju  mnoge  važne  indirektne  učinke 

background image

Završni rad  

 

Primjer kako treba izgledati 

 

 5 

 

2. LOGISTIČKE TEHNOLOGIJE 

 

 

Razvoj tehnologija u oblasti logistike odnosi se na:

1

  

 

logističke jedinice, 

 

transportna sredstva, 

 

pretovarno skladišne sisteme, 

 

terminale. 

 
 

2.1. Logističke jedinice i pretovarno skladišni sistemi 

 
U  domenu  logističkih  jedinica  prisutna  je  tendencija  ka  potpunoj  tehničkoj 
kompatibilnosti kojom se olakšava samo formiranje zbirne jedinice i otpornosti na njeno 
rasturanje  bez  primjene  konvencionalnih  metoda  (  vezivanja,  folije  i  dr.).  U  Europi  su 
zadnjih  decenija  izuzetno  razvijeni  sustavi  zasnovani  na  primjeni  malih  plastičnih 
kontejnera izvedenih na bazi modula 400  x  600 mm. Pojedine kompanije (posebno iz 
autoindustrije)  koriste  i  po  više  miliona  ovih  jedinica  u  realizaciji  aktivnosti  u  okviru 
logističkih mreža. Kod nas ovi sustavi ne da nisu uvedeni, već nisu dovoljno poznati ni u 
uže stručnim krugovima. 
 
Logističke  jedinice,  kao  podsistemi  logističih  tehnologija,  mogu  se  promatrati  kroz 
sisteme: 

 

ambalaže i pakiranja, 

 

paleta i paletizacije, 

 

kontejnera i kontejnerizacije, 

 

skladištenje, 

 
 

2.1.1. Ambalaža i pakiranje  

 

2.1.1.1. Pojam i uloga ambalaže 

 
 

Ambalaža predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu materijala od kojeg su 

izrađeni  ili  su  korišteni  za  sadržavanje,  čuvanje,  rukovanje,  isporuku  i  predstavljanje 
robe,  od  sirovina  do  gotovih  proizvoda,  od  proizvođača  do  korisnika  ili  potrošača.  Za 
mnoge proizvode široke potrošnje ambalaža je presudan faktor pri plasmanu, pa odatle 
razumljiv značaj ambalaže za savremenu privredu. Medutim, ambalaža povećava cijenu 

                                                            

1

 V.prof.dr. Abidin Deljanin, Logistika u transportu i komunikacijama, doktorski studij – skripta, Fakultet 

za saobraćaj i komunikacije, 2013. 

Želiš da pročitaš svih 53 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Slični dokumenti

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.