Skaliranje Pregled
SKALIRANJE
Dragana Tošić 2/13TR
Uvod
•
Reč „skaliranje“ se koristi u dva različita
značenja:
•
Često se koristi u znaćenju konstruisanja,
pravljenja skale kao mernog instrumenta.
•
Drugo značenje termina je primena određene
skale.

U marketin istraživanju, u zavisnosti od
određivanja pozicije jedne ili više dimenzija,
primenjuje se
•
jednodimenzionalno I
•
višedimenzionalno skaliranje.
Jednodimenzionalno skaliranje
•
DIREKTNO:
- Nominalna skala
- Ordinalna skala
- Intervalna
skala
- Srazmerna skala
•
INDIREKTNO
- Thurstonova skala
- Semantičnog diferencijala
- Grafička skala
- Guttman- ova skala
- Stapel-ova skala
- Likertova skala

Želiš da pročitaš svih 20 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Slični dokumenti
Prikazano 4 od 60 rezultata
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Skaliranje je proces dodeljivanja numeričkih vrednosti svojstvima predmeta posmatranja na mernoj skali. U istraživačkoj metodologiji, skaliranje predstavlja osnovu za kvantitativno merenje stavova, mišljenja i ponašanja ispitanika. Bez pravilnog razumevanja mernih skala, nemoguće je dizajnirati validan upitnik ili pravilno interpretirati rezultate istraživanja.
Ovaj dokument obrađuje četiri osnovna tipa mernih skala — nominalnu, ordinalnu, intervalnu i skalu odnosa — kao i najvažnije skale za merenje stavova: Likertovu, Terstonovu, Bogardusovu i Gutmanovu skalu. Poseban akcenat stavljen je na Likertovu skalu, koja je najčešće korišćena u društvenim naukama i tržišnim istraživanjima. Materijal je koristan za studente psihologije, sociologije, ekonomije i svih disciplina koje koriste anketne metode istraživanja. Kroz konkretne primere i objašnjenja, naučićeš kako da pravilno odabereš i primenjiš odgovarajuću mernu skalu u svom istraživanju.
Ključni pojmovi
- Skaliranje
- Proces dodeljivanja numeričkih vrednosti svojstvima predmeta posmatranja na mernoj skali. Osnova kvantitativnog istraživanja u društvenim naukama.
- Nominalna skala
- Najjednostavnija merna skala koja razvrstava predmete u međusobno isključujuće kategorije bez redosleda. Primer: pol, nacionalnost.
- Ordinalna skala
- Merna skala koja rangira predmete po zajedničkoj varijabli, ali razmaci između rangova nisu nužno jednaki. Primer: ocena zadovoljstva (loše, osrednje, dobro).
- Intervalna skala
- Merna skala sa jednakim razmacima između vrednosti, ali bez apsolutne nule. Primer: temperatura u stepenima Celzijusa.
- Likertova skala
- Najčešće korišćena skala za merenje stavova. Ispitanici izražavaju stepen slaganja sa tvrdnjom na skali od 5 ili 7 tačaka.
- Terstonova skala
- Skala stavova u kojoj stručnjaci procenjuju tvrdnje i dodeljuju im vrednosti na intervalu od 1 do 11, a ispitanici biraju tvrdnje sa kojima se slažu.
- Skala odnosa
- Najsloženija merna skala sa apsolutnom nulom koja omogućava izračunavanje odnosa. Primer: težina, visina, prihod.
Šta ćeš naučiti
- Razumevanje pojma skaliranja i njegove uloge u istraživačkoj metodologiji
- Razlikovanje četiri tipa mernih skala: nominalne, ordinalne, intervalne i skale odnosa
- Primena Likertove skale u dizajniranju upitnika
- Analiza prednosti i ograničenja različitih skala stavova
- Razumevanje kriterijuma za izbor odgovarajuće merne skale u istraživanju
Proveri svoje znanje
1. Koja merna skala samo razvrstava predmete u kategorije bez redosleda?
2. Ko je razvio najrašireniju rejting skalu za merenje stavova?
3. Šta razlikuje intervalnu skalu od skale odnosa?
Često postavljana pitanja
Šta je skaliranje u istraživačkoj metodologiji?
Koje su četiri osnovne merne skale?
Šta je Likertova skala i kako funkcioniše?
Koja je razlika između nominalne i ordinalne skale?
Šta je Bogardusova skala socijalne distance?
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.